Podjela   Riječ redatelja    Izbor iz kritika   Foto galerija

KRLEŽA DANAS

Iza nas je stoljeće u kojem je napisana drama "Gospoda Glembajevi". Naše se kazalište odlučuje za otvaranje slobodnog prostora mašte pri tom tekstu i to iz suvremenog iskustva. Umjesto takozvane ibsenovske dramaturgije, gledatelji će se naći u postdramskom kazalištu, u kazalištu energije, estetike rizika, glazbe, plesa...

Mnogi poput nas misle kako je riječ o jednoj od najboljih hrvatskih drama. Događa se u Zagrebu, ali mogla bi se događati i u Rijeci. Kako nekada, tako i danas. Igrat ćemo je na posve drukčiji način nego što se igrala u dosadašnjim izvedbama. Odlučujemo se na dekonstrukciju djela i njegovu posve novu konstrukciju. Uzimamo u obzir važnije povijesne i kazališne događaje što su se zbili između njene prve i ove naše predstave. U tom razmišljanju I. čin, koji se događa u vrijeme proslave banke Glembay u kući milijardera Ignjata Glembaya, pokazat će se istovremeno kao veliki ceremonijalni spektakl posve sličan spektaklima naših suvremenih tajkuna. Izvedba će poprimiti oznake dramske kantate. II. čin bit će izvorni dramski obračun oca i sina na arhetipskim podlogama. U III. činu prostori će se pretvoriti u raskošnu mrtvačnicu koju ceremonijalno obilaze svi uzvanici koji su bili nazočni svečanosti u I. činu. Vraćamo se glazbi i plesu. Moglo bi se reći da će žanrovski taj čin podsjećati  na triler s ubojstvom, glazbom i pjevanjem, ali i da će se vratiti izvornim postavkama Krležina djela.

Redatelj predstave jest osobiti poznavatelj upravo Krležina djela, poznati i  kontroverzni Branko Brezovec. Ignjata Glembaya igra Galiano Pahor, Leona će interpretirati Alen Liverić (u alternaciji sa Mislavom Čavajdom), a barunicu Castelli Severina Vučković. Na tu ideju inspirirao nas je jedan od najvećih redatelja danas u svijetu, Litvanac Eimuntas Nekrocius koji je ulogu Hamleta  dodijelio litvanskoj pop zvijezdi.

Nema dvojbe da će ovakva ideja začuditi djelatnike kulture, osobito akademske kulture kod nas Hrvata. Neka nam se unatoč tome dopusti mišljenje da je Krležina drama danas klasično djelo, te da je došlo vrijeme otkrivati i istraživati u njoj suvremene kazališne vrijednosti. Ako se cijeli svijet upravo na taj način obraća svojim klasicima, zašto ne bismo i mi istu počast (počast da živi u svim vremenima) iskazali i našem Miroslavu Krleži?

Mani Gotovac